preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
dokumenti
malo soli...

Sve što trebam znati o tome kako valja živjeti, što činiti i kakav biti, naučio sam još u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta.
A evo što sam ovdje naučio:

- Sve podijeli s drugima!
- Igraj pošteno!
- Ne tuci ljude!
- Svaku stvar vrati gdje si je našao!
- Počisti za sobom!
- Ne uzimaj što nije tvoje!
- Kad nekoga povrijediš, ispričaj se!
- Peri ruke prije jela!
- Pusti vodu u zahodu!
- Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi!
- Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj, crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi – svaki dan od svega pomalo.
- Svakog poslijepodneva odspavaj!
- Kad iziđeš u svijet, budi oprezan u prometu, drži se za ruke i ne udaljavaj se od svoga druga!
- Ne zaboravi da čudo postoji!
        

 Robert Fulghum

COMENIUS projekt

Tijekom prošle školske godine škola je prijavila multinacionalni i multilateralni projekt (iz programa Comenius) iz područja međunarodne suradnje na stručnom usavršavanju učitelja.

Projekt je prošao strogu europsku provjeru. Tijekom srpnja dobili smo pozitivni odgovor. Projekt je prihvaćen u obliku koji je svojim partnerima (OŠ Marjan - Split; OŠ Sostro - Ljubljana i Ertugrul Gazi Ilkogretim Okulu - Istambul) predložila OŠ Pučišća - Pučišća kao koordinator i voditelj međunarodne suradnje.

Naziv projekta: Razvoj školskoga kurikula - obuka učitelja za održivi razvoj.

Više o projektu na webu: www.comenius-ttfsd.com

vijesti

Treći susret Comenius partnera u Ljubljani

Dana 17. 10. 2012. tim od 12 prosvjetnih djelatnika naše škole i tim od 7 djelatnika OŠ Marjan otputovao je u Ljubljanu u goste partnerskoj instituciji OŠ Sostro. U Ljubljani nam se pridružio i tim od 7 djelatnika osnovne škole Ertugrul Gazi iz Istambula pa smo održali svoj 3. Comenius susret.

  :: opširnije :: 


objavio: Daniel Šantić  datum: 29. 10. 2012. 14:15

Comenius partnerstvo - naši učitelji u Istambulu

Devet djelatnika OŠ Pučišća, zajedno s djelatnicima OŠ Marjan iz Splita i OŠ Sostro iz Ljubljane boravilo je u Istambulu od 26. travnja do 3. svibnja. Domaćini su nam bili učitelji, ravnatelj, pomoćnici ravnatelja i učenici osnovne škole Ertuğrul Gazi İlköğretim Okulu iz Istambula.

  :: opširnije :: 


objavio: Daniel Šantić  datum: 7. 5. 2012. 09:44

Istambul - rezultati Vijest ima dokument u privitku

Svi partneri uključeni u projekt zajednički su proveli istraživanje o kulturi življenja i stanovanja u prošlosti i danas.

  :: opširnije :: 


objavio: Daniel Šantić  datum: 7. 5. 2012. 11:15

Prvi radni susret Comenius partnera u Hrvatskoj

 Naša je škola koordinator i voditelj međunarodnoga projekta s temom Razvoj školskih kurikula: obuka učitelja za održivi razvoj. Prvi radni susret partnera (OŠ Ertugrul Gazi Ilkogretim Okulu iz Istambula, OŠ Sostro iz Ljubljane, OŠ Marjan iz Splita i OŠ Pučišća iz Pučišća na Braču) održan je u Hrvatskoj od  08. do 13. listopada 2011.

  :: opširnije :: 


objavio: Daniel Šantić  datum: 19. 12. 2011. 15:13
 


ŠKOLSKI KURIKUL I ODRŽIVI RAZVOJ

1. OSOBITOSTI OŠ PUČIŠĆA

Nastavni proces u OŠ Pučišća već dugo vremena slijedi suvremene didaktičke teorije.  Težište  poučavanja preusmjerava se s nastavnih sadržaja na razvoj temeljnih učeničkih kompetencija. Takav  pristup poučavanju omogućuje bolju usklađenost sadržaja i modela  poučavanja s učeničkim mogućnostima te veću autonomiju nastavnika u procesu poučavanja. S druge strane, zahtijeva se veća kreativnost učitelja i primjena različitih inovativnih modela poučavanja.

Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS, 2005) također naglašava poučavanje usmjereno prema učeniku, uvažavajući učenikove sposobnosti i naravne sklonosti; uvođenje učenika u istraživački usmjerenu nastavu; stjecanje trajnih i uporabljivih znanja.

Jedan od najvažnijih hrvatskih strateških dokumenata, Nacionalni okvirni kurikulum (2010), dodatno nas usmjerava prema odmaku s prijenosa znanja (sadržaja) na razvoj temeljnih učeničkih kompetencija i proširenu odgovornost škole.

Proširena odgovornost škole nužno uključuje i njezinu povećanu autonomiju. Škole dobivaju mogućnost da sukreiraju nastavne planove i programe, odnosno da dopunjuju i proširuju programe koje propisuje obrazovna vlast. Dokument koji to omogućuje je  školski kurikul. On, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojnoobrazovne aktivnosti, programe i projekte…  Kroz različite aktivnosti, programe i projekte škola može zadovoljiti specifične potrebe svojih učenika i naglasiti sve svoje posebnosti.  Škole se u svojim kurikulima usredotočuju  na različita područja, ovisno o uvjetima u kojima rade, potrebama i mogućnostima učenika i ostalih sudionika odgojnoobrazovnoga procesa.

Sve prednosti suvremenog  kurikularnog pristupa OŠ Pučišća nastoji ugraditi u svoje djelovanje. Iz školskoga kurikula mogu se iščitati  posebnosti škole i razvojni smjer .

Školsko područje OŠ Pučišća obuhvaća Pučišća i gravitirajuća mu mjesta Gornji Humac i Pražnica, u kojima su smještene i područne četverogodišnje škole.

U matičnoj školi u Pučišćima školuju se učenici od 1. do 8. razreda. U  područnim školama nastavu pohađaju učenici od 1. do 4. razreda, u kombiniranim odjelima. Nakon završetka četvrtoga  razreda ti učenici putuju u matičnu školu i u Pučišćima se školuju još 4 godine, do završetka osnovne škole  (od 5. do 8. razreda).

Geografski položaj čija je posljedica svojevrsna prometna izoliranost ove otočke škole, te organizacijski uvjeti rada,  predstavljaju otežavajuće okolnosti za život i rad učenika na otoku.  Najveća opasnost koja proizlazi iz navedenih okolnosti je njihova socijalna isključenost. Zbog toga se nastavno osoblje škole permanentno osposobljava za primjenu najsuvremenijih metodičkih modela rada kako bi  učenici, unatoč nepovoljnim uvjetima, bili konkurenti svojim vršnjacima u Hrvatskoj i u Europi.

Pretvorivši svoja ograničenja u prednosti, OŠ Pučišća je danas prepoznata kao suvremena, inovativna škola u kojoj dominiraju kreativni modeli učenja i poučavanja. Najveći dio odgojnoobrazovnoga rada provodi se kroz istraživačku i projektnu nastavu, bilo da je riječ o redovitoj nastavi ili o izvannastavnim programima i projektima.

U sadržajnom smislu, posljednjih nekoliko godina fokus poučavanja usmjeren je  na zavičajne baštinske teme. Rad na takvim  sadržajima ima mnogobrojne prednosti. Proučavanje zavičaja zapravo je učenje iz primarnih izvora znanja, a iskustvena i istraživačka nastava pridonose boljem razumijevanju nastavnih sadržaja i povećanju  učeničke motivacije.

Povećanoj motiviranosti pridonosi i činjenica da baštinski sadržaji omogućuju, štoviše zahtijevaju, kroskurikularnu obradu. Proučavanjem određene teme kroz različite predmete učenje postaje kvalitetnije, a znanje trajnije.

Istražujući i proučavajući kulturnu i prirodnu baštinu svoga zavičaja, učenici ne samo da je bolje upoznaju i razumiju, već prema njoj razvijaju pozitivne emocije i poželjne  vrijednosne stavove. Stvaraju se, dakle, kognitivne i afektivne pretpostavke nužne za prihvatljiv  odnos i održivo  gospodarenje prirodnom i kulturnom baštinom u budućnosti.   

Upoznavši  svoj zavičaj i  njegove karakteristike učenici uočavaju i svoje komparativne prednosti.  Na taj se način pripremaju za stvarni život i mogućnost samoostvarivanja u aktivnostima u kojima dolaze do izražaja zavičajne posebnosti. To naše učenike, u razdoblju zrelosti, može učiniti konkurentnima u širem društvenom okruženju.

Sustavan rad u školi na baštinskim temama započeo je sveškolskim projektom Povijesni, prirodni i kulturni identitet Pučišća (2006/07).  Taj je projekt rezultirao izdavanjem fotomonografije Pučišća – pjesma o kamenu, koju su struka i javnost oduševljeno prihvatili. 

Iz godine u godinu, središnji se školski projekti nadograđuju i nadopunjuju novim pojedinostima. Tako se stvara bogata i vrijedna građa koja će u doglednoj budućnosti sigurno biti  izložena javnosti u obliku vrijednih i kvalitetnih publikacija, školskih izdanja.

 

2. OŠ PUČIŠĆA U COMENIUS PROJEKTU

U Comenius projekt škola se uključila  2011/2012  sveškolskim projektom Živjeti na Braču u skladu s prirodom i kulturnom baštinom  koji je bio okosnica školskoga kurikula. U sklopu tog projekta učenici su proučavali život u obitelji i kulturu stanovanja nekad i danas, tradicionalne alate i zanate, zanimanja ljudi u zavičaju nekad i danas, a nastavljeno je  i s istraživanjem kulture građenja i življenja na Braču, te istraživanjem posljedica dvosmjernog međudjelovanja čovjeka i okoliša na primjerima iz zavičaja.

 

U sljedećoj (2012/2013) školskoj godini nastavlja se projektno istraživanje baštinskih i zavičajnih tema. Različiti projekti grupirani su oko zajedničke teme Gospodarske mogućnosti i potencijali našega otoka (tradicija u suvremenosti). Naglasak je stavljen na  perspektive održivog gospodarenja otočkim potencijalima, odnosno na razvoj poduzetničkih kompetencija učenika.

Uvidom u dugogodišnji rad vidljivo je da je plan razvoja školskog kurikula OŠ Pučišća utemeljen na odgoju i obrazovanju učenika za održivi razvoj zavičaja i primjeren odnos prema baštini. Način obrade svih tema uključuje istraživačku i stvaralačku nastavu te kroskurikularni pristup obradi sadržaja.

Koliko god proučavanje baštinskih tema bilo važno u pogledu metoda i sadržaja, ono nije samo sebi svrha. Svi  nastavni sadržaji, uključujući i one baštinske,  sredstvo su za ostvarivanje odgojnoobrazovnih ciljeva, od kojih je najvažniji – razvo j temeljnih učeničkih kompetencija.

Svoja iskustva o prednostima i pozitivnim učincima kreativnog proučavanja, u čijem su fokusu baštinske teme, nastavnički je kolektiv želio  podijeliti s kolegama na međunarodnoj razini.  

Koliko god je korisno znanje o vlastitoj baštini prenijeti drugima, toliko je važno upoznati  baštinu drugih regija i zemalja. Radi se, dakle, o razmjeni znanja i iskustva. Na taj se način škola određuje dvama bitnim načelima NOK-a: naglašena je europska dimenzija obrazovanja – osposobljavanje za suživot u europskomu kontekstu, te interkulturalizam – razumijevanje i prihvaćanje kulturalnih razlika kako bi se smanjila  neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.

S međunarodnim  je partnerima školsko osoblje namjeravalo razmijeniti kreativne metodičke modele poučavanja, povezane s temama kulturne i prirodne baštine i održivoga razvoja. Partneri su pronađeni kroz  LLP – Comenius.

Comenius projekt RAZVOJ ŠKOLSKOGA KURIKULA: OBUKA UČITELJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ  kreiran je i ostvaruje se u svrhu povećanja stručnih kompetencija učitelja.  Kroz  međusobnu suradnju i susrete učitelja  u različitim svarnim školskim kontekstima (mobilnosti), a primjenjujući navedeni  pristup obrazovanju,  dokazano je povećana kvaliteta i učinkovitost obrazovanja.

 

3. METODOLOGIJA RADA

Na početku školske godine određuje se glavna  projektna tema. Ključni kriterij po kojemu se bira projektna tema jest mogućnost da se veći dio terenskih istraživanja obavi u neposrednoj okolici mjesta u kojemu učenici žive. Tema mora biti dovoljno široka da zahtijeva iscrpna istraživanja i obradu informacija kroz različita nastavna područja u svim razredima. Tako se glavna tema razrađuje na više podtema, koje međusobno povezane čine cjelinu.

Dakle, u kroskurikularno ostvarivanje glavne teme uključuje se cijeli školski kolektiv (svi učenici i većina učitelja).

Na projektima se svakodnevno  radi kroz nastavne ili izvannastavne aktivnosti. Tako se sustavno razvijaju  učeničke ključne kompetencije (komunikacijska kompetencija, kompetencija za učenje i rješavanje problema, ICT, prirodoslovna i matematička kompetencija,  kulturološka, poduzetnička, socijalna i radna kompetencija).

Afirmiraju se  temeljne vrijednosti proklamirane u hrvatskim i europskim strateškim dokumentima:

a) znanje (ponajprije trajno znanje) kao temeljna društvena vrijednost koja omogućuje pojedincu da bolje razumije samoga sebe i sve što ga okružuje – kroz  metodičke modele poučavanja koji omogućuju istodobno spoznavanje i doživljavanje

b) identitet (osobni, kulturni i nacionalni) – kroz proučavanje sadržaja koji se odnose na zavičajnu kulturnu i prirodnu baštinu

c) odgovornost (prema sebi, prema drugima i prema zavičajnoj baštini) – kroz usmjeravanje učenika na održivo gospodarenje zavičajnim vrijednostima.

Proces  iskustvenoga i stvaralačkoga učenja kroz projekte usklađen je s različitim razvojnim mogućnostima i  dobi učenika.

Svaki se projekt ostvaruje kroz nekoliko istraživačkih etapa. Zahtjevniji projekti traju dulje vremena i imaju više etapa.

Svaka istraživačka etapa događa se po istom metodičkom obrascu:

a) istraživanje činjenica i prikupljanje podataka (u neposrednoj stvarnosti)

b) obrada prikupljenih informacija (u učionici)

c) povezivanje novih informacija s prethodnim spoznajama (učionica)

d) usustavljivanje i prikazivanje stečenoga znanja različitim izražajnim sredstvima: riječju, slikom, grafikonima, trodimenzionalnim modelima, fotografijom ili multimedijalnim sredstvima

e) primjena stečenoga znanja u problemskim zadatcima iz različitih nastavnih područja

Sukladno Gaardnerovoj teoriji o višestrukim  inteligencijama poštuju se  različiti stilovi učenja i različiti umovi učenika. .

Kad se različitim pristupima potakne učeničko zanimanje za sadržaj i navede ih  se na istraživanje teme s različitih motrišta, sve metodičke postupke usmjeravamo prema istom cilju: nastavni sadržaj i nove pojmove trebaju razumiju svi učenici.

Evaluacija nastavnih postupaka i metoda rada utemeljena je na učeničkim "produktima". Rezultati njihova rada ogledaju se u stvaralačkim uradcima (različita izražajna sredstava). Kvaliteta radova dijelom  ovisi o dobi i razvojnim mogućnostima učenika. No, bez obzira na kvalitetu izraza – iz učeničkih se uradaka  jasno može očitati jesu li oni shvatili nove pojmove i stekli nove spoznaje.

 

 

3.1. SPOZNAJNI PROCES

Proces spoznavanja i poticajna pitanja ili zadatci koje primjenjujemo u svakoj spoznajnoj etapi vidljivi su iz sljedeće tablice:

DIJELOVI PROCESA UČENJA

POTICAJNA PITANJA

1. Zamjećivanje  pojave

Što si zamijetio? Kako to tumačiš? Zašto?

2. Prikupljanje potrebnih podataka

Što ne možeš objasniti? Koje ti informacije nedostaju? Gdje ih možeš naći?

3. Obrada informacija

Na što te to podsjeća? U čemu su sličnosti i razlike? Što je najvažnije? S čime to možeš povezati? Ako se dogodi to i to, što će dalje biti?

4. Izvođenje zaključaka

Što iz svih podataka možeš zaključiti?

Kako ćeš provjeriti je li zaključak dobar?

5. Prikazivanje rješenja u skladu sa svojom mentalnom slikom

Kako bi to mogao prikazati i prenijeti drugima (slikom, riječju, grafikonom, kombinacijom slike i riječi, brojevnim prikazom, modelom …)?

6. Osvješćivanje uporabne vrijednosti stečenoga znanja

Gdje bi ti moglo koristiti ovo što si upravo naučio?

 

 

3.2. POPIS ŠKOLSKIH PROJEKATA OSTVARENIH KROZ PROGRAM COMENIUS 2011/2013

Glavna tema: Živjeti na Braču u skladu s prirodom i kulturnom baštinom

1. Nastavni projekti

razred

naziv projekta

nositelj

1.  (Pučišća)

ŽIVOT U OBITELJI NEKAD I DANAS

Mirjana Bauk

2. (Pučišća)

KULTURA STANOVANJA NEKAD I DANAS

Željka Martinić

3. (Pučišća)

SLIKE IZGUBLJENOG VREMENA: prvi pučiški kaštil

 

Jelenka Radić

4. (Pučišća)

ALATI I ZANATI: škarpelin

Fani Nižetić

PŠ Pražnica

2. i 4.

 

JEMATVA

 

Bisera Mihaić

PŠ Gornji Humac 1.- 4 .

DJELATNOSTI LJUDI U ZAVIČAJU NEKAD I DANAS

 

Siniša Lučić Lavčević

 

2. Izvannastavni projekti

nastavno područje

naziv projekta

nositelj

povijest

GRAĐENJE, STANOVANJE, ŽIVLJENJE  na Braču

 

Ana Marčić

zemljopis

GEOLOŠKA GRAĐA OTOKA, VODA I KVALITETA ŽIVOTA

 

Ana Marčić

priroda/biologija/

kemija

UTJECAJ KRUTOGA OTPADA I SMEĆA NA KVALITETU BRAČKE VODE I MORA

 

Simona Širković

vjeronauk

CRKVICE NA PODRUČJU OPĆINE, NASLJEĐE I OBIČAJI

 

č.s. Danijela Mihić

likovna kultura

BRAČKI KAMEN U KIPARSTVU I ARHITEKTURI

 

Lada Kuzmanić Runje

tehnička kultura

SUHOZIDNA SKLONIŠTA, KUĆERCI, KUĆICE I PIOVERI NA PODRUČJU PUČIŠĆA

 

Anton Matković

hrvatski jezik

JEZIK – STANDARDNI I ZAVIČAJNI IDIOM

Maja Ćapin

 

linkovi

 

  Prijava i upis u srednje škole

 


Oglasna ploča

Upisi u srednje škole

Kalendar
« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji


Anketa
Kako vam se sviđa novi izgled stranice?





Tražilica






preskoči na navigaciju